OPĆA/OBITELJSKA MEDICINA, LUCIJANIĆ JELENA , dr.med. (domski)

Biologija zaraznih bolesti

12.03.2019

Autor

Jelena Lucijanić dr.med. (domski)



Zdrava osoba živi u skladu s mikrobnom florom koja pomaže u obrani svog domaćina od naseljavanja patogena, kako obično nazivamo mikroorganizme sa sposobnošću izazivanja bolesti. Mikrobnu floru sačinjavaju ponajprije bakterije i gljivice i u nju spada flora koja se nalazi u tijelu trajno i koja se, ukoliko je poremećena, brzo uspostavlja te prolazna flora, koja može naseliti domaćina u vremenu od nekoliko sati do tjedana, no koja se ne uspostavlja trajno. Organizmi koji sačinjavaju normalnu floru mogu ponekad uzrokovati bolest, osobito kad je obrana poremećena.

Tropizam, ili sklonost određenim tkivima, određuje koje će mjesto u tijelu mikroorganizmi naseliti. Na normalnu floru utječe i tropizam i mnogi drugi čimbenici (npr. prehrana, higijena, sanitarne okolnosti, zagađenje zraka). Laktobacili su, primjerice, česti u osoba koje uzimaju velike količine mliječnih proizvod; Haemophilus influenzae naseljava traheobronhalno stablo bolesnika s KOPB.

Imunost se može postići aktivno, primjenom antigena (npr. cjepiva, toksoida) ili pasivno, primjenom protutijela (npr. imunog globulina, antitoksina). Toksoid je bakterijski toksin, obrađen tako da ne bude toksičan a da još uvijek može pobuditi stvaranje protutijela. Cjepivo je suspenzija cijelih (živih ili inaktiviranih) ili frakcioniranih bakterija ili virusa koji su obrađeni tako da nisu patogeni.

Cjepiva treba primjenjivati točno prema popratnim uputama; međutim, razmak između niza doza se može povećati, bez utjecaja na učinkovitost. Cjepiva se putem injekcija obično primjenjuju IM u sredinu lateralnog dijela bedra (u tek prohodale i veće djece) ili u deltoidni mišić (u školske djece i odraslih). Roditelji trebaju čuvati zabilježene podatke o cijepljenju svakog djeteta.

 
 

Halo doktore!

Postavite pitanje

Naši dežurni liječnici će vam odgovoriti u najkraćem roku.

Postavite pitanje