Jetrene bolesti u pedijatriji pripadaju u  rijetkosti , posebno se s njima rijetko susrećemo u primarnoj pedijatriji. Tipična klinička karakteristika  za tu grupu bolesti je žutica , a simptom umor ( ako je  dijete dovoljno veliko  da se samo požali )  i  rijetko su zajedno u kliničkoj slici. Ako su prisutna oba simptoma , trebamo posumnjati  na postojanje  jetrene bolesti.

Trudnice u Hrvatskoj testiraju se na HBsAg , ali ne i na HCV , tako da nam  infekcije  HCV  promiču  i možemo samo zamisliti koliki je to javnozdravstveni problem - kasnije razvoj  u  kroničnu  HCV - infekciju . Stoga  bi trebalo tražiti  infekciju HCV  - om u svih trudnica !

U vremenu od rođenja  do prvog pregleda  u pedijatrijskoj  ambulanti , oko 50 %  potpuno  zdrave  donešene novorođene  djece i velika većina  nedonošenih su , u nekom  razdoblju ,  žuti .Do sada je  vrijedilo  jedno opće uvriježeno mišljenje  da je svaka  prolongirana žutica u dojenog djeteta tzv. bezazlena  laktacijska žutica i  drugo - ako dijete dobro napreduje i ako nema   drugih  jasnih tegoba , tada ne može biti bolesno , iako  ima žuticu !

Postoji jasno medicinsko suglasje kako je nužno  da svako dijete  koje ima žuticu  nakon  15. dana postnatalnog života , bez obzira na gestacijsku dob , treba  ispitati  da li je njegova žutica konjugirana  ili nekonjugirana. Na to ćemo sa velikom sigurnošću odgovoriti  već uranjanjem testne trakice za urin u djetetovu mokraću .Pozitivan bilirubin u urinu sugerira postojanje  konjugirane hiperbilirubinemije u krvi i zahtijeva  dijagnostičku  obradu, a najpouzdanije je određivanje  ukupne  i konjugirane  frakcije. bilirubina u serumu.

Postojanje konjugirane hiperbilirubinemije - neonatalne kolestaze , najčešći je  uzrok postavljanja  sumnje na  jetrenu bolest  u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi , uz iznimku rijetkih bolesti , i uvijek zahtijeva ekstenzivnu obradu .Kolestaza je inicijalna  manifestacija mnogih bolesti , ali u kliničkoj  praksi  dva su poremećaja  koja nalazimo u više od 60 %  bolesnih -  idiopatski neonatalni  hepatitis i atrezija žućnih vodova koja je , uvjetno rečeno , hitno stanje i stoga   evaluacija  djeteta s  neonatalnom  kolestazom ne trpi odgodu. Također  pravodobnim  dijagnostičkim postupkom  ( idealno  nakon 2. tj.  života ) omogučiti će bolesnicima s infektivnim uzrocima kolestaze  , adekvatno liječenje ( perinatalno akvirirana CMV   - infekcija nije samo uzrok hepatitisa i pneumonije , već je to istodobno najčešći  uzrok  gluhoće u zapadnoj civilizaciji ! ), djeci s metaboličkim  i nasljednim defektima  da budu pravodobno otkriveni i zbrinuti , a one s anatomskim anomalijama da budu  pravovremeno operirani.

Prvi korak mora biti razlikovanje neonatalne kolestaze od produljene novorođenačke žutice i žutice na dojci. Ako postoji konjugirana hiperbilirubinemija - više od 30 % uk. bilirubina , nastavljamo sa biokemijskom i mikrobiološkom obradom i u velikog broja bolesne djece , temeljem ekstenzivne obrade , uspjet ćemo postaviti pravodobno dijagnozu.