OPĆA/OBITELJSKA MEDICINA
LIDIJA ŠOLČIĆ PALČIĆ
dr.med. (domski)
NOVA CESTA 85 a , TREŠNJEVKA, Zagreb
SESTRA: SANJA KORDA

ALERGIJSKI RINITIS

                                             

 

Alergijski rinitis je sezonski ili cjelogodišnji svrbež, kihanje, rinoreja, nazalna kongestija i ponekad konjunktivitis, uzrokovan izlaganjem peludi i ostalim alergenima. Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze i kožnih testova. Liječi se kombinacijom antihistaminika, dekongestiva, nazalnih kortikosteroida, i kod teških, otpornih slučajeva, desenzibilizacijom.

Alergijski rinitis se može pojaviti sezonski (peludna groznica) ili može trajati cijele godine (cjelogodišnji rinitis). Najmanje 25% cjelogodišnjih rinitisa je nealergijske prirode. Sezonski rinitis uzrokuju slijedeće vrste peludi: proljetni rinitis uzrokuje pelud drveća (npr. hrast, brijest, javor, joha, breza, borovina, maslina); ljetni rinitis uzrokuje pelud trava (npr. troskot, mačji rep, slatka proljetna trava ili mirisavka, trava voćnjaka, batica, koštan, zimzeleno proso) i pelud korova (npr. čičak, trputac); a jesenski rinitis uzrokuje pelud ostalih korova (npr. ljuti korov ili limundžik). Uzroci rinitisa su različiti u pojedinim geografskim područjima, a ponekad sezonski rinitis (peludnu groznicu) izazivaju spore gljivica koje se prenose zrakom. Cjelogodišnji rinitis je posljedica cjelogodišnjeg izlaganja inhalacijskim alergenima (npr. grinje prašine, žohari, životinjska dlaka, pljesan) u zatvorenim prostorima ili se radi o jakoj reaktivnosti na pelud biljaka koje su cvale jedna za drugom u proteklim sezonama.

Alergijski rinitis i astma se često javljaju zajedno; nejasno je je li to posljedica istog alergijskog procesa (hipoteza o ujedinjenim dišnim putovima), ili je rinitis diskretni okidač za astmu.

Nealergijski oblici cjelogodišnjeg rinitisa su infektivni, vazomotorni, atrofični, hormonski, medikamentni i okusni rinitis.

Simptomi i znakovi

Bolesnici se tuže na svrbež nosa, očiju ili usta; kihanje; rinoreju; opstrukciju (kongestiju) nosa ili sinusa. Opstrukcija sinusa može prouzročiti frontalne glavobolje; sinusitis je česta komplikacija. Kašalj i piskanje (bronhoopstrukcija) se također mogu javiti, posebno ukoliko je bolesnik i astmatičar. Najistaknutiji oblik cjelogodišnjeg rinitisa je kronično začepljenje nosa, koje u djece, može dovesti do kronične upale srednjeg uha; težina simptoma varira tijekom godine. Svrbež je manje izražen.

Znakovi bolesti su edematozne, plavkasto–crvene nosne školjke, a u nekim slučajevima sezonskog rinitisa, konjunktivalna injekcija (crvene oči) i edem kapaka.

Dijagnoza

Alergijski rinitis se gotovo uvijek može dijagnosticirati samo na osnovu anamneze. Dijagnostičke testove ne treba vršiti rutinski osim u slučajevima kad empirijska terapija ne dovede do poboljšanja. Tada se, ako kožni testovi pokazuju reakciju na pelud (sezonski) ili na grinje iz prašine, žohare, životinjsku dlaku, pljesni ili druge alergene (cjelogodišnji) uvodi odgovarajuća terapija. Eozinofilija otkrivena u obrisku nosa ali uz negativne kožne testove ukazuje na aspirinsku preosjetljivost ili na nealergijski rinitis s eozinofilijom (NARES).

Infektivni, vazomotorni, atrofični, hormonski, medikamentni ili okusni rinitis se obično dijagnosticira na osnovu anamneze i fizikalnog pregleda ili terapijskim pokušajima.

Liječenje

Sezonski i cjelogodišnji alergijski rinitis se obično liječe na jednak način, premda se na cjelogodišnji rinitis može pokušati utjecati djelovanjem na okoliš (npr. odstranjenje prašine i grinja te žohara). Najučinkovitiji lijekovi prve linije su oralni antihistaminici zajedno s  dekongestivima ili nazalni kortikosteroidi sa ili bez oralnih antihistaminika. Manje učinkovita mogućnost uključuje  nazalni H1–blokator azelastin 2 uštrcaja 1×/dan i nazalni ipratropij 0,03%, 2 uštrcaja svakih 4–6 h, što rješava rinoreju. Slane otopine, često zaboravljene, olakšavaju izbacivanje gustog sekreta iz nosa i poboljšavaju hidraciju nosne sluznice.

Imunoterapija može biti učinkovitija za sezonski nego za cjelogodišnji rinitis; preporučuje se kod teških simptoma kao i onda kad se alergeni ne mogu izbjeći te kad je farmakoterapija neprimjerena. Desenzibilizaciju bi trebalo započeti odmah po završetku sezone polinacije, kako bi se bolesnik pripremio za slijedeću sezonu. Nuspojave su jače izražene ako se desenzibilizacija započne za vrijeme peludne sezone jer je čovjekov imunitet na alergije već maksimalno stimuliran.

Montelukast otklanja ili ublažava simptome alergijskog rinitisa, ali je njegova uloga u odnosu na druge vrste liječenja nejasna.

Anti– IgE protutijelo se koristi za liječenje najtežih oblika astme i kronične spontane  urtikarije koji ne odgovaraju na standardnu terapiju ( primjenjuje se u bolničkim ustanovama, potrebno je odobrenje bolničkog povjerenstva za lijekove).

NARES se liječi nazalnim kortikosteroidima. Preosjetljivost na acetilsalicilnu kiselinu (ASK) se rješava izbjegavanjem ASK, desenzibilizacijom i blokatorima leukotrijena. Polipoza nosa može dobro odgovoriti na nazalne kortikosteroide.