OPĆA/OBITELJSKA MEDICINA
KRISTINA KAŠNIK (zamjena MARIJA GAJSKI-KNEKLIN)
dr.med. (domski)
ZRINSKOGA 9 , črnomerec, Zagreb
SESTRA: MILICA BELOŠA

SEZONA KRPELJA

Gdje i kada se krpelji mogu naći u prirodi?

Aktivnost krpelja ovisi o temperaturi i vlažnosti, stoga imaju tzv „sezonsku aktivnost“ – najaktivniji su i najbrojniji u proljeće i rano ljeto (svibanj, lipanj) te u ranu jesen (u puno manjem broju). U zimskom periodu (prosinac - ožujak) krpelji se susreću ako je riječ o blagoj zimi bez hladnoće i snijega. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine jednog metra), šikara, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.

Kako krpelji dolaze do nas?

Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini krpelja koje imaju djelovanje poput anestetika.

Koje bolesti prenose krpelji?

Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti. U Hrvatskoj se ubodom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“ – područjima gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba.

Kako spriječiti ubod?

  1. Izbjegavati područja nastanjena krpeljima

  2. Koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi - hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice/košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.

  3. Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) - nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela i na odjeću, djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože.

  4. Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, posebice pregledati rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak.

U slučaju uboda krpelja…potrebno je:

 

Krpeljni meningoencefalitis (KME)

Inkubacija bolesti u prosjeku traje 7 do 14 dana (2 do 28 dana). Prva faza bolesti javlja se u dvije trećine zaraženih osoba, traje od jednog do osam dana i manifestira se simptomima nalik gripi: umor, visoka temperatura, glavobolja, opća klonulost, mučnina, povraćanje, bolovi u mišićima, a traje od jednog do dvadeset dana. U manjeg broja bolesnika bolest progredira u sekundarnu fazu koja nastupa naglo s jako visokom temperaturom i znacima zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, odnosno upalom moždanih ovojnica (meningitis): jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata, fotofobija. Rjeđe bolest progredira do upale mozga (encefalitisa) koji se manifestira pospanošću, vrtoglavicom, drhtavicom, poremećajem svijesti, nesvjesnim trzanjem očnih jabučica, poremećajem govora, oštećenjem moždanih živaca itd. Liječenje se provodi u bolnici.  

Krpeljni meningoencefalitis se može učinkovito spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje je najbolje započeti tijekom zimskih mjeseci kako bi se osigurala zaštita prije „sezone“ krpelja u proljeće. Cijepljenje se provodi u tri doze, no već određeno vrijeme nakon druge doze postoji zadovoljavajuća zaštita (u 97% cijepljenih osoba). Ne cijepi se nakon ugriza krpelja!

Kome se preporučuje cijepljenje?

Čak i u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, samo mali broj krpelja je stvarno zaražen. Radi toga je statistička šansa zaraze pri ubodu samo jednog krpelja vrlo mala. Opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja stoga se cijepljenje protiv KME preporučuje osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici) kao i osobama koje povremeno borave u gore navedenim područjima (izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti). Cijepljenje se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo, a detaljne informacije dostupne su pozivom na broj telefona 01/ 46 96 125.

Lyme borelioza 

Lyme borelioza se kod najvećeg broja bolesnika (70 do 80%) pojavljuje kao prstenasta kožna promjena (erythema migrans) na mjestu uboda. Najčešće se javlja 7 do 14 dana nakon uklanjanja krpelja (2 do 32 dana) i postupno se širi u prosjeku oko 1 cm dnevno, a sredina postaje sve bljeđa (ne smije se zamijeniti s crvenilom uzrokovanim iritacijom od uboda krpelja – nestaje unutar 24 do 48 sati). Kožna promjena vidljiva je kao prstenasto ili difuzno crvenilo okruglastog ili eliptičnog oblika, a može biti popraćeno povišenom temperaturom i općim simptomima: pečenje, crvenilo, bolnost, povećanje regionalnih limfnih čvorova. Nakon nekoliko tjedana može doći do širenja spiroheta krvlju i zahvaćanja drugih organa, posebno mišićno koštanog sustava, srca, zglobova i živčanog sustava. Liječenje se provodi antibioticima i u ranom stadiju bolesti je učinkovito, stoga ga je potrebno započeti što ranije kako bi se izbjegle komplikacije na ostalim organima u tijelu (neuropatije, radikuloneuropatije, meningitis, artritis, karditis). Lyme borelioza se javlja uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, najčešće iznad 45° sjeverne geografske širine. Najveći broj oboljelih (oko 50%) se registrira u periodu od svibnja do srpnja.

(izvor informacija: Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar")