ZDRASTVENA ZAŠTITA DOJENČADI I DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
LUČEV OSKAR
dr.med.spec.ped. (domski)
PRILAZ BARUNA FILIPOVIĆA 11, črnomerec, Zagreb
SESTRA: MADIR SANJA

KOŽA

KOŽA

Koža je jedna vrst omotača našeg tijela s  najvećom površinom. Važna funkcija kože je zaštita organizma od vanjskih utjecaja od prvog dana života.

Koža novorođenčeta prilikom poroda pokrivena jednom sirastom naslagom koja se otklanja već kod prvog pranja-kupanja djeteta. Osim te naslage nakon rođenja djeteta  zamjećujemo nježne bjelkaste  dlačice koje prirodnim putem nakon nekoliko tjedana otpadaju ili se uvelike prorijede. Nakon toga koža postaje purpurno crvena a nešto kasnije  ružičasta. U  drugom tjednu života  koža novorođenčeta se lagano ili nešto jače ljušti.

Fizičko odvajanje majke i djeteta obavlja se prekidanjem  pupčane vrpce. Kraći dio koji ostaje kod djeteta ( batrljak ) otpada nakon procesa mumifikacije prosječno za deset do četrnaest dana. Ranica koja ostaje na mjestu otpalog batrljka zarasta nakon nekoliko dana. Ako se to ne dogodi, a ranica stalno vlaži tkivo polagano narasta , potrebno je načiniti postupak kojeg nazivamo lapizacija. S tim postupkom zapravo pospješujemo zarastanje ranice na mjestu otpalog batrljka.

Jače ili manje zacrvenjeni dijelovi kože pretežno su  na glavi.  Vrlo često su na gornjim kapcima i ili na zatiljku. To je ili su  „ rodin  ugriz „ – u narodu popularni  naziv. To je zapravo potkožni skup kapilara – hemangiom , koji nestaje najranije oko šestog mjeseca a najkasnije oko dvanaestog mjeseca.

Promjena boje kože može se pojaviti i u obliku tamnije pigmentacije. Često se javlja kod arapske i žute rase. No moguće je naći i kod bijele rase. To je sivkasti dio kože nepravilnog oblika – uvijek bez dlaka  pretežno kod crnomanjaste djece. Ta pigmentacija obično se nalazi u predjelu križa, može biti na bedrima, leđima a i drugdje ali ne i  tako često. Ta pigmentacija je različite veličine i oblika a gubi se završetkom prve godine života novorođenčeta.

U nastavku još neka obilježja rasta i razvoja novorođenčeta.

U oko 80% novorođenčadi do četvrtog dana nakon rođenja pojavljuje se žućkasta boja kože , bjeloočnica i  sluznica usne šupljine. Ta pojava  je takozvana fiziološka žutica nonorođenčeta  a uzrok  je ( pojednostavljeno ) zbog raspada dijela crvenih krvnih tjelešaca. Raspadom crvenih krvnih tjelešaca oslobađa se žučna boja  a kako je jetra nezrela, ona nije u stanju oslobođenu žučnu boju bez  određenog enzima potpuno i brzo preraditi. Tako žučna boja zajedno s krvlju prelazi u kožu i sluznice novorođenčeta i oboji ih. Mokraća i stolica ostaju  normalne boje. Događa se da je dijete u to vrijeme pospanije, da pri dojenju bude lijeno. Radi toga majke prilikom dojenja svog djeteta trebaju biti strpljive kako bi njeno dijete dobilo dovoljno mlijeka – tekućine. Za fiziološku žuticu uglavnom nije potrebna liječnička intervencija. Ona nestaje postupno najkasnije  u drugom tjednu života djeteta.

Žlijezde slinovnice kod novorođenčeta su slabije razvijene pa je radi toga sluznica usne šupljine manje vlažna , suha.

Želudac je malen ali se tijekom vremena brzo povećava tako da je na kraju prvog tjedna života gotovo deset puta veći nego kod rođenja djeteta. Crijeva su relativno velika i dugačka pa je površina unutrašnjosti crijeva dovoljno velika za obavljanje svoje funkcije u probavnom sustavu. To je jako dobro radi izrazito velike potrebe  za hranom u doba brzog rasta i razvoja djeteta. Probavni organi su jako osjetljivi tako da i najmanja greška u prehrani i higijeni pripremanja hrane izazivaju probavne smetnje. Smetnje probavnog sustava su tada uglavnom  proljevi. Proljevi u dojenačkoj dobi mogu biti pogubni zbog mogućeg gubitka tekućine u kratkom vremenu. Stoga je izuzetno važno paziti na prehranu, higijenu pripreme hrane za dijete.

Kada se shvate sve poteškoće koje mogu nastati pojavom proljeva kod dojenčadi  dobivamo još jednu potporu u promicanju i shvaćamo kolika je vrijednosti dojenja i majčinog mlijeka u rastu i razvoju  djeteta.

U prvim danima života novorođenčeta  pojavljuje se prva stolica koju nazivamo mekonijalna stolica. To je masa bez mirisa, crnozelene boje, ljepljiva i rastezljiva, a sastoji se od crijevne sluzi, crijevnog epitela, plodne vode uz primjese žučnih boja. Uzimanjem prvih mliječnih obroka stolica poprima obilježja prijelazne nehomogene stolice. Četvrtog  ili petog, dana života nastaju tipične zlatnožute – normalne stolice.

Bubrezi novorođenčeta relativno , u odnosu na ostale organe, su veliki. Njihova funkcija-izlučivanju mokraće počinje još dok  je plod-dijete u utrobi majke. Nakon rođenja mokraća  sadrži prilične količine bjelančevina , eritrocita i mokraćne kiseline.

Vanjskim  izgledom  ženskog  spolovila dominiraju vanjske usne koje nisu zatvorene. Mogu biti vidljive male usne , himen –djevičnjak i vanjsko ušće mokraćne cijevi. Male usne mogu biti blago slijepljene .Mali odvajajući zahvat je jednostavno rješenje.

Muško spolovilo, skrotalna vrećica- mošnja  zajedno s dva testisa- jajca, djeluju relativno veća u odnosu na tijelo i kasniju veličinu. Koža muškog spolovila najčešće je slijepljena preko glavića spolovila. Muške spolne žlijezde  uglavnom se nalaze  u skrotalnoj vrećici. Ako se u dogledno vrijeme ne spuste u vrećicu rješenje je često kirurško a ponekad endokrinološko. Ne spušteno jajce, dijelom srasla kožica na glaviću ili jako sužena kožica na glaviću zahtijeva  često kirurški zahvat. Odluka  o tome u dogovoru pedijatar i kirurg.

Kod novorođenčeta, u početku od osjetila odlično razvijen osjet okusa.

Ubrzo nakon poroda dijete razlikuje svjetlo od tame, zjenice uredno reagiraju na promjenu intenziteta svjetla. Krajem drugog tjedna života novorođenčeta,ono zapaža predmete a potkraj četvrtog tjedna osobe i predmete prati pogledom. Pogledi očiju u početku nisu usklađeni. Oko ili oba oka mogu bježati prema vani ili unutra. Naziv za to stanje , koje može trajati do nekoliko mjeseci naziva se  fiziološko škiljenje.

Sluh se provjerava odmah nakon poroda  posebnom metodom probira za oba uha.