ZDRAVSTVENA ZAŠTITA DOJENČADI I DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
ANITA VIDUKA
dr.med.spec.ped. (domski)
VRABEČAK 4 ; RADNO VRIJEME PARNI DATUMI PRIJEPODNE 7.00-14.30 H RAD S PACIJENTIMA 7.30 h-13.30 h NEPARNI DATUMI POSLIJE PODNE 13.00 h-20.30 h RAD SA PACIJENTIMA 13.30 h-19.30 h, susedgrad, Zagreb
SESTRA: ĐURĐEK BLAŽICA

PROBIOTICI

Probiotici su kultura živih mikroorganizama koji prirodno obitavaju u crijevu te pozitivno djeluju na probavni sustav svoga domaćina. Uloga probiotika je ponovno uspostavljanje i održavanje stabilnosti flore probavnog sustava koja je odgovorna za zdravlje cijelog organizma. Naime, veliki dio imunološkog sustava nalazi se u crijevima i ono što se u njima odvija značajno utječe na zdravlje u cijelosti.

Ravnotežu crijevne flore često narušava loša prehrana bogata šećerima i siromašna vlaknima, infektivne bolesti koje zahtijevaju primjenu antibiotika, bolesti koje se liječe kemoterapijom ili radioterapijom te pretjerana higijena i izloženost stresu.

Dvije važne obitelji probiotika su laktobacili i bifidobakterije. Najznačajnije dobre bakterije koje dolaze iz ova dva soja su Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus rhamnosus /LGG/ i Bifidobacterium longum.

Osim što održavaju probavni trakt zdravim, probiotici pomažu da tijelo bolje apsorbira određene hranjive tvari i štiti djetetov organizam od infekcija te se preporuča davanje probiotika dojenčadi u obliku dodataka prehrani /bilo u majčinom mlijeku ili u mliječnoj formuli/ te kroz uvođenje prehrambenih proizvoda koji su prirodno bogati izvor tih kultura. U prvom redu u te skupine namirnica spadaju jogurt od kravljeg ili kozjeg mlijeka, kefir, acidofilno mlijeko, fermentirani sirevi te kiselo zelje za koje se preporuča davati dojenčetu kroz njegove obroke a uvode se prema kalendaru dohrane.

Prilikom davanja probiotika važno je imati na umu da se probiotički pripravci na mliječnoj bazi ne daju dojenčadi kojoj mliječni proizvodi još nisu uvedeni u prehranu ili koji imaju alergiju na kravlje mlijeko.