ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ŽENA
HRŠAK BANOŽIĆ MARIJA
dr.med.spec.gin. (domski)
H. MACANOVIĆA 2a, TREŠNJEVKA, Zagreb
SESTRA: BARIĆ ROMANA

CISTE NA JAJNICIMA

Ciste na jajnicima tvorevine su ispunjene tekućinorn, a čest su nalaz u mnogih žena različite dobi. Najčešće je riječ o dobroćudnlrn tvorbama, dok su one zloćudne vrlo rijetke. Ipak, one postoje, a ponekad i dobroćudne ciste izazivaju komplikacije te je važno kod postojanja određenih simptoma posjetiti svog ginekologa i otkriti o kakvom tipu ciste je riječ. 

Postoji nekoliko tipova dobroćudnih cisti, a možemo ih podijeliti u dvije skupine - funkcionalne i nefunkcionalne. 

FUNKCIONALNE CISTE

Takvi tipovi cisti nastaju zbog poremećaja u funkciji jajnika, najčešće tijekom ovulacije.

Folikularne ciste – prije ovulacije u jajniku se razvija jajna stanica okružena “vrećicom” koju nazivamo folikul. Prilikom ovulacije folikul puca, oslobađajući jajnu stanicu i otpuštajući je u jajovod. Ako ne dođe do pucanja folikula, on nastavlja rasti, ispunjavajući se većom količinom tekućine te nastje cista. Može biti različitih veličina, no obično je manja od 6 cm.

Luteinske ciste (ciste žutog tijela) – nakon ovulacije, odnosno oslobađanja jajne stanice iz folikula, na mjestu folikula nastane žuto tijelo koje ili atrofira u slučaju da ne dođe do trudnoće, ili nastavlja rasti u slučaju trudnoće. Ako nakon puknuća folikula dođe do zatvaranja njegova otvora, od žutog tijela može nastati cista. U njoj se može nakupljati i krv ako dođe do krvarenja uslijed puknuća folikula, a tada se naziva hemoragičnom cistom.

NEFUNKCIONALNE CISTE

• Dermoidna cista (teratom jajnika) - to je dobroćudna tumorska tvorba koja rnože sadržavati različite tipove tkiva (koštano, rnišićno, 
hrskavično tkivo, dlake). 

• Endometrioidna cista - endometrioza je pojava tkiva endometrija izvan samog endometrija (sluznica maternice). Tako se to tkivo rnože naći i u području jajnika, a ispuni Ii se takućinorn tvori cistu. Ta tekućina uglavnom je krv koja s vremenom poprima srnećkastu boju te se takve ciste nazivaju i čokoladnim cistama. 

• Cistadenom - dobroćudna tumorska tvorba koja se razvija na vanjskoj strani jajnika. 

Zloćudne ciste javljaju se kao oblik karcinoma jajnika. On se javlja u 20 na 100 000 žena, i rnože biti i u drugim oblicima. Te se ciste razlikuju od dobroćudnih po samom izgledu, a konačno se dokazuju analizom uzorka tkiva. Obično sadrže više šupljina, izdanke u unutrašnjost ciste te druge 
nepravilnosti te kod nalaza takve ciste postoji sumnja na zloćudni proces.

SIMPTOMI 

Ciste na jajnicima najčešće su bez simptoma i otkriju se slučajno tijekom ginekološkog pregleda. Međutim, mogu izazvati simptome kad cista raste i pritišće okolne strukture, a rnože doći i do komplikacija, kao što su torzija jajnika i ruptura ciste kad se također manifestiraju određenim simptomima. 

Najčešće se javljaju:

- Bol u maloj zdjelici  prije ili tijekom menstruacije

- Bol u maloj zdjelici tijekom spolnog odnosa

- Bol u donjem dijelu leđa 

- Bolna peristaltika crijeva 

- Osjećaj težine i punoće u abdomenu 

- Osjetljivost grudi 

- Mučnina i povraćanje 

- Napravilna ili jaka krvarenja

Simptomi poput nagle, oštre boli poput uboda nožem u području abdomena ili zdjelice te jaka bol praćena mučninom i povraćanjem mogu biti 
pokazatelji ozbiljnog problema i zahtijevaju trenutnu pažnju i posjet liječniku. Mogu biti posljedica torzije jajnika kad se jajnik pomiče iz prirodnog 
položaja pri čemu dolazi do pritiska na krvne žile koje ga opskrbljuju te može doći do oštećenja jajnika. Ruptura ciste još je jedna komplikacija koja 
može ozbiljno ugroziti život te, iako su takve komplikacije rijetke, opasne su i treba ih na vrijeme prepoznati i liječiti. 

DIJAGNOZA I LIJEČENJE 

Dijagnoza ciste na jajniku najčešće se postavlja ultrazvukom, iako se mogu koristiti i CT i magnetska rezonancija. Ultrazvukom se rnože utvrditi postojanje ciste, njena veličina i morfološke karakteristike. Prema tome se određuje daljnji postupak. U nekim se slučajevirna radi pregled  protoka krvi kroz cistu (color Doppler ultrazvuk) i određivanje tumorskih biljega u krvi (CA 125, CA 19-9, CEA, AFP, B-hCG). 

Male ciste koje su dobroćudnog izgleda obično ne zahtijevaju liječenje. Dovoljno ih je pratiti redovitim ginekološkim pregledima i ultrazvukom kako bi se utvrdilo dolazi Ii do njihova rasta iii promjena u strukturi. Većina takvih clsti nestane spontano, no ako ponovno nastaju Iiječnik rnoze propisati oralnu kontracepciju koja sprječava njihov nastanak. 

Ciste veće od 6-7 cm obično je potrebno kirurški odstraniti zbog rizika od komplikacija, kao i one koje su potencijalno zloćudne te one koje izazivaju bol i druge simptome. Uklanjaju se laparoskopski kada su manje (cista se uklanja kroz mali rez blizu pupka), laparotomijom kada su veće (uključuje veći rez na abdomenu), a kada se radi o zloćudnoj tvorbi potrebna je histerektomija kojom se uklanjaju jajnici i maternica.