OPĆA/OBITELJSKA MEDICINA
RAKIĆ MATIĆ JELENA
dr.med.spec.obiteljske medicine (domski)
VRABEČAK 4, Susedgrad, Zagreb
SESTRA: KOBEŠČAK VALERIJA

ODGOVORNO UZIMANJE ANTIBIOTIKA

Izvor: https://antibiotic.ecdc.europa.eu/hr

Zašto je problem otpornosti bakterija na antibiotike jedan od vodećih problema današnje medicine?

Antibiotici su lijekovi koji ubijaju ili sprječavaju rast bakterija. U medicini se upotrebljavaju za liječenje teških, ponekad i životno ugrožavajućih infekcija uzrokovanih bakterijama. S razvojem medicine dijagnostički i terapijski zahvati su postali sve smioniji i uspješniji, ali po cijenu izlaganja pacijenta povećanom riziku od nastanka infekcije. Ako se izgubi djelotvornost antibiotika u pitanje će doći ne samo naša mogućnost liječenja klasičnih zaraznih bolesti nego i uspješno provođenje složenih kirurških zahvata, transplantacije organa, raznih oblika imunosupresivne terapije i mnogih postupaka intenzivne medicine.

Kako se razvija otpornost bakterija na antibiotike i koliko je to izraženo u Hrvatskoj?

Kad su bakterije izložene antibioticima mnoge odumiru, ali mali broj njih mutira i postaje otporno na antibiotik kojem su izložene. U slučaju stalne izloženosti antibioticima, u početku malobrojne otporne mutante dobivaju priliku da se razmnože i zauzmu mjesto uništenih osjetljivih bakterija. To se rijetko događa u tijeku jedne terapije u jednog pojedinca, no ljudi masovno izmjenjuju bakterije koje normalno nastanjuju ljudski organizam, pa je bitnije proučavati izloženost bakterija antibioticima u nekoj zajednici (npr. državi) negoli kod pojedinca. U državama gdje se propisuje malo antibiotika bakterije su sačuvale osjetljivost na antibiotike i liječnici imaju na raspolaganju široki raspon antibiotika za liječenje teških infekcija. Nasuprot tome, u zemljama u kojima se troši puno antibiotika (u koje se ubraja i Hrvatska) bakterije su u visokim postotcima otporne na razne antibiotike i za neke teške infekcije postoji oskudan izbor antibiotika.

Što su to „superbakterije“?

Superbakterije su bakterije koje su stekle otpornost na većinu postojećih antibiotika, a uz to pokazuju i visoki potencijal za izazivanje infekcija i širenje sa čovjeka na čovjeka. Najpoznatija takva bakterija je MRSA (multiplo rezistentni Staphylococcus aureus), koji se počeo ubrzano širiti svijetom 1990-tih godina i do danas je postao dominantni stafilokok u mnogim bolnicama. Za liječenje infekcija uzrokovanih ovom bakterijom postoje još antibiotici, ali je njihov način primjene kompliciraniji ili im je učinkovitost slabija u odnosu na učinkovitost antibiotika kojima se mogu liječiti osjetljivi stafilokoki. U današnje doba se javljaju sojevi drugih bakterijskih vrsta kao što su pseudomonas, acinetobakter ili Klebsiella pneumoniae koji su otporni na gotovo sve ili sve danas raspoložive antibiotike.

 

 

Zašto su bitne javne kampanje za racionalizaciju uporabe antibiotika?

• Oko 90% antibiotika se troši izvan bolnica s tim da se oko 75% antibiotika troši za infekcije dišnih putova koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanti otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš – te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u datom momentu mogu uzrokovati infekciju

• Antibiotici su jedini lijekovi koji kad se daju pojedincu imaju učinak i na cijelu zajednicu, jer svoju mikrobiotu stalno izmjenjujemo s drugim ljudima

• Iako su antibiotici dostupni samo na liječnički recept mnogi građani samoinicijativno uzimaju antibiotike (najčešće koristeći nepotrošene zalihe od prijašnjih terapija ili pokušavajući nabaviti antibiotike bez recepta)

• Pacijenti često vrše pritisak na liječnika da im propiše antibiotike smatrajući da je to znak da njihovu bolest shvaća ozbiljno

Edukacija građana kroz petogodišnju javnu kampanju u Francuskoj dovela je do 25% redukcije u izvanbolničkoj potrošnji antibiotika u toj zemlji

 

 

Što bi građani trebali znati o infekcijama i antibioticima?

• Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i viruse

Većina infekcija gornjih dišnih putova (simptomi kihanja, kašljanja, promuklosti) su izazvane virusima i antibiotici nisu od pomoći

• Povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da se trebaju primijeniti antibiotici – mnoge virusne infekcije dišnih putova imaju tešku kliničku sliku i zahtijevaju mirovanje i simptomatsku terapiju, ali ne i primjenu antibiotika – procjenu treba li antibiotik primijeniti mora isključivo donijeti liječnik

• Nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među našim „dobrim“ bakterijama (u čovjeku je nastanjeno oko 1014 bakterija, neophodnih za normalno funkcioniranje našeg organizma) – geni za rezistenciju iz „dobrih“ bakterija mogu preći na patogene bakterije koje izazivaju bolesti, a u određenim okolnostima i „dobre“ bakterije mogu izazvati infekciju, pa je onda šteta ako su one već rezistentne na antibiotike zbog prijašnjeg nepotrebnog uzimanja antibiotika

Pranje ruku je najbolji način za sprječavanje širenja infekcija dišnih putova s obzirom da infektivne čestice nastale govorom, kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i budu dalje raznošene rukama osoba koje ne moraju nužno ni vidjeti zaraženu osobu