Gorana Ercegović Pavlović

DENTALNA MEDICINA
Gorana Ercegović Pavlović
dr.med.dent. (domski)
NOVA CESTA 85 a , TREŠNJEVKA, Zagreb
SESTRA: Veronika Cesar

Ubodni incident

Ubodni incident  je svaka ozljeda nastala ubodom oštrog predmeta (igla, skalpel, staklo, oštri instrumenti...)koja sama po sebi, ukoliko nije došlo do teže povrede, ne zahtjeva posebno zbrinjavanja, ali nažalost, može doći do prijenosa infekcije sa oštrog predmeta na osobu kojoj se ozljeda dogodila. Iz tog razloga u svakodnevnom radu sa oštrim predmetima treba biti vrlo oprezan i koncentriran kako bi se ovakve ozljede izbjegle. Prilikom ubodnog incidenta može doći do prijenosa više od 20 različitih vrsta patogena koje se prenose krvlju od kojih su najopasniji virus hepatitisa B (HVB), virus hepatitisa C (HCV) i virus humane imunodeficijencije (HIV). 

Najviše ubodnih incidenata se događa u tijeku rada sa pacijentom, nakon rada i prije odlaganja oštrih predmeta u za to predviđene spremnike. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj ne prijavljuje oko 32 000 ubodnih incidenata godišnje, a kao najugroženija skupina u prvom redu su medicinske sestre i dentalni asistenti. Ubodni incidenti se ne prijavljuju najviše zbog nepoznavanja procedure, kome prijaviti i kako.

 

Što učiniti u slučaju ubodnog incidenta?

 

U slučaju ubodnog incidenta valja odmah prestati s radom, skinuti zaštitne rukavice i odložiti ih u spremnik za infektivniotpad, oprati mjesto uboda vodom i sapunom, isprati sa sterilnom fiziološkom otopinom i istiskivati krv iz rane, posušiti ruke, dezinficirati dezinficijensom za kožu i ruke i staviti flaster.

Ubodni incident valja prijaviti Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) i nadležnom osiguravatelju (HZZO), zabilježiti vrijeme, način i mjesto ubodnog incidenta. Nakon ubodnog incidenta potrebno je iz krvi odrediti markere za hepatitis B i C (HCV kontrola moguće infekcije se provodi odmah i 3-6 mjeseci nakon incidenta), te provesti testiranje na HIV za pacijenta i radnika (kontrola se provodi i 6-12 mjeseci nakon incidenta), a ako je potrebno, treba uvesti terapijsku profilaksu radnika.

 

Kako djelovati preventivno?

 

Vrlo su važne edukacije zaposlenika da bi se prevenirale ozlijede na radu. Osim što bi se smanjio broj ozljeda, smanjili bi se i troškoviliječenja, pad produktivnosti zbog izostanka s posla i emocionalne teškoće zbog straha od zaraze. Poslodavac je dužan upoznati zaposlenike s načinom rada s oštrim predmetima i zakonodavstvom, voditi evidencije o ozljedama i pružati potporu u slučaju ozlijede, te poticati zaposlenike da slijede protokol nakon ubodnog incidenta.

Obaveza svakog radnika je skrbiti o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih u radnom okruženju. Obavezne su mjere zaštite kao što je redovno cijepljenje, rukavice, naočale, maske, higijensko pranje i higijenska dezinfekcija ruku. Istraživanje je pokazalo da je mogućnost za ubodni incident manja za vrijeme nošenja zaštitnih rukavica jer sprječavaju penetraciju oštrog predmeta za oko 50-90%. Igle i oštri predmeti ne smiju se odlagati u vreće ili vrećice nego u posebne plastične spremnike, a spremnici s oštrim infektivnim otpadom ne smiju se puniti više od 2/3.

Zabrana vraćanja zaštitne kapice na iglu je najznačajniji faktor prevencije.