Gorana Ercegović Pavlović

DENTALNA MEDICINA
Gorana Ercegović Pavlović
dr.med.dent. (domski)
NOVA CESTA 85 a , TREŠNJEVKA, Zagreb
SESTRA: Veronika Cesar

Dezinfekcija i sterilizacija u ordinaciji dentalne medicine

 

1. Izvori i putevi infekcije

Obično se govori o izravnom i neizravnom prijenosu infekcije. Kod izravnog prijenosa infekcije dolazi do neposrednog kontakta između pacijenta i zdravstvenog djelatnika. Neizravni prijenos infekcije nastaje putem ruku, različitih predmeta, radnih površina, zraka. U najučestalije izvore infekcija ubrajaju se: - čovjek (pacijent i/ili zdravstveni djelatnik), - kontaminirani pribor kojim se koriste djelatnici ordinacije dentalne medicine, - tekućine (voda i druge tekućine), - radne površine, dijelovi dentalne opreme (primjerice, stolac i dr.) - aerosoli (postoji veći rizik kod inhalacije aerosola koji nastaje prskanjem vode za hlađenje kod stomatoloških aparata, nasadnih rotirajućih instrumenata, te kod ispiranja i pražnjenja sustava stomatološkog aparata).

 

2. Higijena osoblja

Higijena osoblja, radne odjeće i obuće Jedan od najvažnijih načina zaštite od svih tih rizika je pridržavati se postupcima provođenja higijena na radnom mjestu. Ovdje se misli kako na higijenu zdravstvenih djelatnika tako i na održavanje čistoće prostora u ordinaciji dentalne medicine. Odgovorna osoba za provedbu poslova i nadzor je dentalna asistentica/dentalni asistent. Kod higijene radne odjeće potrebno je obratiti pozornost na sljedeće: - koristiti isključivo unutar ordinacije dentalne medicine, - svakodnevno mijenjati ili odmah pri svakom vidljivom onečišćenju, - kod odlaganja ne spremati je zajedno sa ostalom odjećom, - u pravilu ne održavati kod kuće, - radna odjeća treba biti sašivena od prirodnih materijala i ugodna za nošenje. Kod higijene radne obuće obratiti pozornost na sljedeće: - obuća mora biti čvrsta, ne izaziva proklizavanje, zatvorenih prstiju, bez visokih potpetica, - radnu obuću lako i redovito čistiti (prati jednom tjedno i kod vidljivih onečišćenja)

 

3. Higijena ruku

Higijensko pranje ruku je potrebno provoditi tekućim sapunom i tekućom vodom i to temeljito uključivši ručni zglob. Nakon toga ruke se moraju temeljito isprati i obrisati jednokratnim ručnikom. Kod higijenskog pranja ruku preporuča se upotreba 5ml tekućeg sapuna uz trajanje postupka pranja od jedne minute. Zatim se provodi higijenska dezinfekcija ruku, koja se sastoji od utrljavanja 3 ml (“puna šaka”) dezinficijensa u trajanju od 30 sekundi. Za razliku od higijenskog pranja ruku kirurško pranje ruku se provodi istim postupkom u trajanju jedne minute uz ponavljanje postupka, dakle dvaput. Nakon kirurškog pranja obvezna je i kirurška dezinfekcija ruku. Kod kirurške dezinfekcije ruku utrljava se 3 ml dezinficijensa (“puna šaka”) u trajanja jedne minute. Sredstva za dezinfekciju se nanose samo na čiste i suhe ruke. U svom radu uvijek je potrebno nositi zaštitne rukavice koje je nakon korištenja potrebno je odložiti na mjesto za zarazni otpad. Ruke je potrebno prati i u sljedećim slučajevima: - prije i nakon dodira pacijenata, - kontakta s tjelesnim tekućinama (slina, znoj, krv), - kontakta s oštećenom kožom, - prelaskom s kontaminiranog dijela na čisti dio pacijenta, - nakon skidanja sterilinih ili nesterilnih rukavica, - prije početka čistih postupaka, - nakon obavljenih nečistih postupaka, - nakon kihanja, kašljanja, ispuhavanja nosa, nakon toaleta.

 

4. Postupci čišćenja instrumenata i pribora

Postupak čišćenja, kao vrsta dezinfekcije se odnosi na uklanjanje vidljivih nečistoća kako radnih površina, pribora, oprema, tako i radnog prostora. na taj način osigurava se vidljiva čistoća. Ova aktivnost se provodi djelovanjem mehaničke sile uz korištenje kemijskih sredstava u određenom vremenskom trajanju i uz odgovarajuću temperaturu. U tu svrhu se koriste: - različiti detergenti na bazi tenzida koji stvaraju površinski aktivne tvari, - detergenti na bazi kiseline za uklanjanje kamenca i ostatka cementa, i alkalni detergenti, kao što su lužine, soda, amonijak, za uklanjanje tvrdokorne nečistoće

 

5. Pojam i vrste dezinfekcije i sterilizacije

Poznato je da se u ordinacijama dentalne medicine i drugim zdravstvenim ustanovama dolaze pacijenti s različitim bolestima. Veći dio njih nema simptome bolesti. Čovjek je rezervoar mnogih patogenih i nepatogenih mikroorganizama, a čekaonice i ordinacije su mjesta gdje dolazi velik broj ljudi. Sve to može prouzročiti kontaminacije različitim mikroorganizmima, a i određene infekcije. Zdravstveni radnici su odgovorni za prijenos infekcija ako ne primjenjuju zadovoljavajući način zaštite pri obavljanju svojih svakodnevnih aktivnosti. Zbog toga oni moraju provoditi postupke dezinfekcije, sterilizacije i odgovorni su za higijenu osoblja, prostora.

 

6. Dezinfekcija

Dezinfekcija je postupak koji ima za cilj smanjenje i uništenje pojedinih mikroorganizama na razinu koja nije štetna za ljudsko zdravlje. Ona se može provoditi na sljedeći način: kemijskim, fizičkim(temperaturno djelovanje) i kombiniranim postupkom ili kemotermičkim postupkom.

Kemijska dezinfekcija se provodi uz pomoć kemijskih sredstava:

- aldehidi, kao što su formaldehidi, glutaraldehidi, glioksal koji se koriste za nanošenje na radne površine, instrumente i pribor,

- alkoholi, kao što su etanol, n-propanol, izopropanol, koriste se za ruke i radne površine,

 -amonijevi spojevi (QUATS), koriste se za instrumente i ruke,

- halogeni, kao što su natrijev hipoklorit, povidon-jodid, koriste se za instrumente, ruke i sluznicu,

- PER-spojevi, kao što su hidrogen peroksid i peroctena kiselina, koriste za instrumente, sluznicu i vodu,

- fenoli i derivati fenola, koriste se za radne površine i instrumente.

Kako koristimo kemijska sredstva za dezinfekciju?

Ona se koriste na sljedeće načine:

- Uranjanjem instrumenata i pribora,

- Brisanjem radnih površina,

- Utrljavanjem u ruke,

- Raspršivanjem dezinficijensa na radne površine i pribor.

Važno je napomenuti da je dezinfekcija raspršivanjem dosta nesigurna i nepovoljno djeluje na zdravlje zdravstvenih djelatnika. Ovakav postupak dezinfekcije treba ograničiti samo u slučajevima kada se ne može primjeniti neki od drugih postupaka dezinfekcije. Kemijska sredstva za dezinfekciju obično se izrađuju i isporučuju kao koncentrati pa ih je potrebno prije upotrebe pravilno razrijediti uz pomoć hladne vode. Ovako pripremljena otopina se ne smije miješati sa drugim definfekcijskim sredstvima niti se smije dodavati koncentrat radi pojačavanje ili produžetka trajanja postupka dezinfekcije. Prije uranjanja instrumenata i pribora potrebno je mehaničkim putem, obično jednokratnim ručnikom odstraniti naslage lijekova i stomatološkog materijala.

Kod ručnog pranja potrebno je koristiti čvrste gumene rukavice i četku sa drškom kako ne bi došlo do ozljede ruku zdravstvenog djelatnika. Stolić za instrumente i pribor, dijelovi stomatološkog stroja (reflektor, drške, bičevi) i stomatološki stolac se prvo pažljivo očiste, te dezinficiraju prebrisavanjem, jednokratnom papirnatom dezinficijensom natopljenom kompresom više puta. Vodeni dijelovi (fontana, punjač čaše, crijevo sisaljke) se najprije isperu vodom a zatim dezinficijensom. Podovi se redovito peru dezinficijensom niskog stupnja djelovanja. Kod provođenja svakog postupka dezinfekcije zdravstveni djelatnik mora nositi zaštitnu masku, rukavice i pregaču.

 

7. Dezinfekcija otisaka i protetskih nadomjestaka

Ova vrsta dezinfekcije ovisi od kojeg su materijala izrađeni određeni otisci i protetski nadomjesci. Prije uzimanja otisaka potrebno je da pacijent ispere usta otopinom dezinficijensa niske koncentracije ili običnom vodom. Otisak se ispere tekućom vodom, uroni u primjereni dezinficijens prema uputama proizvođača i nakon toga se šalje u zubotehnički laboratorij.

 

8. Sterilizacija

Sterilizacija je postupak uništavanja ili uklanjanja svih oblika i svih vrsta mikroorganizama uključujući i bakterijske spore. Ovaj postupak se provodi vrućom vodenom parom pod tlakom, autoklav, ili suhim zrakom, suha sterilizacija.

Nakon provedenog postupka dezinfekcije potrebno je pregledati sve instrumente i pribor kako bi se uklonile eventualne preostale nečistoće. Također je potrebno izdvojiti i oštećene instrumente i pribor nakon postupka dezinfekcije. Nakon toga svi zglobni i rotirajući instrumenti se moraju nauljiti (podmazati) kako bi se produžio njihov vijek trajanja ili korištenja. Ulje se nanosi samo na zglob i rotirajuće dijelove koji su izloženi trenju, a nikako na površine instrumenata. Tijekom provođenja postupka sterilizacije treba pratiti pravilan rad aparata za sterilizaciju (temperaturu, tlak, vrijeme, količinu i zagađenost vode). Ovi parametri se automatski evidentiraju za svaki autoklav i za svaki proces sterilizacije. Biološka kontrola autoklava se obavlja jednom mjesečno. Poslije prethodno provedenih postupaka započinje se ispravno pakiranje instrumenata i pribora u tzv. sustav SETOVA. Na svakom SET-u mora biti označen datum sterilizacije i kontrolna traka koja potvrđuje ispravnost sterilizacije. U praksi se koriste dvije vrste materijala i načina pakiranja.

Prvi, se odnose na višekratne spremnike za sterilizaciju, gdje se koristi višekratno upotrebljiva kutija od čvrstog materijala s ulaznim otvorom za sterilizaciju, mikrobna barijera, zaštitno i transportno pakiranje, te sustav zatvaranja.

Drugi, se odnosi na tzv. meko pakiranje, gdje se koriste meke vreće, prozirni omoti u roli, papirnate vrećice, papir za sterilizaciju u listovima. Ovakvo pakiranje se može lako prilagoditi obliku i veličini instrumenata i predviđeno je za jednokratnu upotrebu. Oznaka sterilnosti i datum sterilizacije moraju biti označeni s vanjske strane radi jasnog uočavanja, odnosno vidljivosti. Kod ispisivanja se koristi flomaster kako bi se spriječila eventualna oštećenja pakiranja. Postoji i tzv. višeslojno pakiranje, gdje se upotrebljavaju različite boje papira, koji se postupno odstranjuju kod otvaranja SET-a i tako se štite od bilo kakvog onečišćenja. U praksi se može govoriti o dvije vrste tehnika pakiranja: dijagonalno ili poprečno pakiranje i paralelno ili usporedno pakiranje. Ordinacije dentalne medicine proces sterilizacije obavljaju u svojim radnim prostorijama i provode ga djelatnici koji sudjeluju i u provođenju svakodnevnih postupaka u ordinacijama. Sami postupci rade se tijekom ili na kraju radnog vremena ordinacije. U takvim okolnostima važno je osigurati primjeren prostor gdje se rukuje s nečistim instrumentima i priborom od prostora gdje se koriste sterilni instrumenti i pribor. U slučaju da se sterilni materijal ne koristi odmah onda ga je potrebno pravilno uskladištiti. Ako se sterilizirani instrumenti i pribor ne koriste duže vrijeme, onda je potrebno obnoviti postupak sterilizacije.

Odgovornost za vremenski rok ispravnosti korištenja sterilnog materijala preuzima tim dentalne medicine. U svakom slučaju potrebno se je strogo pridržavati pravila struke.